
Umjetna inteligencija u javnom sektoru: Primjene i koristi za lokalnu upravu
Ključne točke o umjetnoj inteligenciji u javnom ...
-->
Autor::
Tomislav Horvat
Umjetna inteligencija pomaže državnim i lokalnim službama da rade učinkovitije uz tehnologije poput računalnog vida, obrade jezika i strojnog učenja.
Trenutačno samo 2% lokalnih uprava koristi umjetnu inteligenciju, iako je dvije trećine razmatra, što znači da ima puno prostora za daljnji razvoj.
Glavne prednosti uključuju automatizirane procese, poboljšane usluge za građane, pametnije odlučivanje, uštedu resursa i veću sigurnost.
Za uspješnu primjenu trebaju nam jasna pravila i smjernice, dovoljno sredstava, suradnja s privatnim sektorom i čvrste mjere sigurnosti koje pokrivaju etičke aspekte.
Svaka zemlja ima svoj pristup – SAD se usredotočuje na sigurnosne standarde, EU stavlja ljude u središte, dok Japan, Kina i Brazil prate vlastite strateške ciljeve.
Umjetna inteligencija u javnom sektoru znači tehnologije koje ubrzavaju i poboljšavaju rad javnih službi.
Ona se koristi izravno u državnim institucijama, ali i stvara okvire za privatne tvrtke.
Iako postoji veliko zanimanje, stvarna uporaba je još skromna – istraživanje iz 2023. otkrilo je da ju koristi samo 2% lokalnih uprava, iako više od dvije trećine ozbiljno razmatra njezine mogućnosti.
Primjena umjetne inteligencije u javnom sektoru krenula je od osnovne automatizacije do naprednih analitičkih sustava koji pomažu pri odgovornom odlučivanju.
Ključne tehnologije uključuju:
• Računalni vid: Analizira slike i videozapise kako bi pomogao u upravljanju prometom, nadzoru sigurnosti i provjeri infrastructure
• Obrada jezika: Omogućuje virtualne asistente i sustave za analizu dokumenata koji razumiju i odgovaraju na ljudski govor
• Generativna umjetna inteligencija: Može stvarati sadržaj, pokretati digitalne asistente i modernizirati stare sustave
• Strojno učenje: Ubrzava analizu podataka i otkriva obrasce u javnim bazama
• Pametna automatizacija: Spoj je upravljanja poslovnim procesima i robotizirane automatizacije
• Optičko prepoznavanje znakova: Pretvara papirnate dokumente u pretražive digitalne zapise
Ove tehnologije mijenjaju način na koji građani koriste javne usluge i pomažu službama da rade učinkovitije, čak i kada imaju ograničene proračune i sve veće zahtjeve.
Svaka javna uprava se bori s time kako obaviti više posla uz ograničene resurse.
Umjetna inteligencija pomaže tako da preuzme dosadne, ponavljajuće zadatke koji su prije oduzimali sate i sate rada.
Kad sustavi odrađuju rutinski unos podataka, obradu dokumenata i razvrstavanje zahtjeva, službenici se mogu baviti složenijim problemima koji traže ljudski dodir i empatiju.
Primjer je način na koji se u Washingtonu održava infrastruktura.
Gradski timovi koriste sustave AI za analizu snimki kanalizacije, pa je vrijeme izrade izvješća smanjeno sa 75 na samo 10 minuta.
Kad se to pomnoži s tisućama pregleda, jasno je koliko se vremena i novca može uštedjeti.
Isto vrijedi i za financije, gdje AI alati olakšavaju kompliciranu analizu proračuna, pripremu dokumentacije za javnu nabavu i jasnije objašnjavanje troškova službenicima i građanima.
Time se postiže transparentnije trošenje javnog novca uz manje papirologije.
Svi znamo koliko može biti frustrirajuće nazvati gradski ured, prolaziti kroz zbunjujuće telefonske izbornike ili čekati na liniji.
Umjetna inteligencija rješava te probleme pomoću digitalnih asistenata koji rade 24/7.
Oni razumiju prirodna pitanja i odgovaraju razgovorno, pa sve djeluje gotovo kao da pričate s pravom osobom.
Ova tehnologija olakšava pristup informacijama jer nudi jednostavne opcije samoposluživanja.
Bez obzira trebate li informaciju o građevinskoj dozvoli, poreznim obvezama ili nekom javnom servisu, sustavi AI vas vode kroz komplicirane postupke uz manje glavobolje.
U mjestima s raznolikim stanovništvom to je još korisnije: grad Dearborn u Michiganu, na primjer, koristi automatsko prevođenje kako bi arapskim i španjolskim govornicima omogućio informacije na njihovom jeziku.
Uz to, umjetna inteligencija daje službenicima uvid u mišljenje zajednice kao nikada do sad.
Umjesto da čekaju godišnje ankete ili javne skupove, alati za analizu komentara na društvenim mrežama prate što ljudi govore i kako se osjećaju u vezi određenih projekata.
To omogućuje službenicima da brže reagiraju i prilagode svoje planove.
Javne službe često sjede na hrpama podataka koji nisu dovoljno iskorišteni.
AI pomaže te podatke pretvoriti u korisne informacije, omogućujući da se odluke donose na temelju konkretnih pokazatelja, umjesto političkih pritisaka ili nagađanja.
Zahvaljujući mogućnosti predviđanja, službe mogu unaprijed uočiti potrebe, nove trendove ili potencijalne probleme.
Prema anketi iz 2023., čak 76% gradova posebno zanima AI za kreiranje politika, dok 58% istražuje kako bi generativna umjetna inteligencija mogla poboljšati analizu podataka.
U urbanizmu, umjesto da se oslanjaju samo na stare podatke ili nagađanja, AI analizira promet, demografiju i utjecaj na okoliš kako bi pomogao pri donošenju pametnijih odluka.
Također može ocijeniti postojeće programe i reći što dobro funkcionira, a što treba mijenjati, sve na temelju realne upotrebe i rezultata.
Kada proračuni teško prate sve potrebe građana, AI nudi mogućnosti za pametnije trošenje.
Algoritmi mogu pronaći načine za uštedu energije, poboljšati javni prijevoz i predvidjeti kako će rast stanovništva utjecati na buduće potrebe.
Na primjer, javne zgrade mogu imati sustave za nadzor potrošnje energije, pa se otpad i računi smanjuju.
Vodovodi koriste AI za otkrivanje curenja cijevi prije nego postanu veliki trošak ili izazovu štetu. Na taj način svi dobivaju – i proračun i okoliš.
U financijama, AI brzo otkriva moguće prijevare, dok pojednostavljuje proračunske procedure.
Grad Wilmington u Delawareu, primjerice, koristio je ciljane oglase za naplatu računa za vodu i uspio vratiti 1,1 milijun dolara neplaćenih računa, uz manje posla za osoblje.
To je pravi primjer kako javna usluga može donositi i prihode, a ne samo trošiti.
Sigurnost ljudi jedan je od najvećih zadataka javne uprave, a AI i tu ima veliku ulogu.
Policija koristi analizu video snimki, društvenih mreža i drugih podataka za pronalaženje nestalih osoba, prepoznavanje osumnjičenika i borbu protiv teških zločina poput trgovine ljudima.
Zahvaljujući AI, policija može pametnije rasporediti svoje snage, pa se više usredotočuju na prevenciju, a ne samo na reagiranje kad je već kasno.
U okrugu Allegheny u Pennsylvaniji tužiteljstvo brže obrađuje dokaze zahvaljujući sustavima koji koriste umjetnu inteligenciju.
Javni prostori također postaju sigurniji kad stadioni i zračne luke koriste AI za praćenje gužvi i kretanja ljudi, omogućujući bolju organizaciju i sigurnost.
AI pomaže i u javnom zdravstvu, primjerice u otkrivanju krivotvorenih lijekova i sumnjivih proizvoda, sprječavajući probleme prije nego se dogode.
Razvoj AI rješenja odvija se na svim razinama javne uprave, a svaka se prilagođava svojim obvezama i izazovima.
Državna razina: Država najčešće koristi AI za otkrivanje krivotvorenih lijekova, ubrzavanje studentskih financijskih pomoći, procjenu invaliditeta i druge slične usluge.
Službe za međunarodnu trgovinu koriste AI za pronaći nova izvozna tržišta, dok timovi za kibernetičku sigurnost pomoću AI brže uočavaju prijetnje.
Planira se i modernizacija starijih sustava radi boljih usluga za umirovljenike.
Regionalna razina: Na regionalnoj razini, AI se koristi za učinkovitiju obradu raznih predmeta, otkrivanje prijevara (npr. u Washingtonu se hvata 95% slučajeva koje ljudi ne uoče) i napredne alate za zapošljavanje koji podržavaju različitost.
Regionalne zdravstvene službe koriste AI za analizu lijekova i trendova u zdravstvu, što pomaže bržem otkrivanju problema.
Lokalna razina: Gradovi često prednjače jer se AI rješenja mogu brzo vidjeti u praksi.
Pittsburgh upravlja prometnim semaforima kako bi smanjio zagađenje, Phoenix ima aplikaciju za odgovaranje na upite na engleskom i španjolskom, Washington je skratio analizu kanalizacije sa 75 na 10 minuta po izlasku na teren, a Barcelona troši manje na zalijevanje parkova.
Mt. Lebanon u Pennsylvaniji brže obrađuje račune, okrug Montgomery koristi infracrvenu tehnologiju za sortiranje plastike, a Miami s pametnim kamerama prati kontejnere za smeće radi bolje reciklaže.
Razne zemlje pristupaju AI-u na različite načine, ovisno o svojim društvenim i ekonomskim prioritetima.
Američki pristup: SAD je 2023. donio izvršnu naredbu da državne agencije razviju smjernice za sigurnu AI primjenu.
Ured Bijele kuće radi na prvim legislativama vezanim uz AI, a spominje se i ideja novog "Projekta Manhattan" za suradnju raznih sektora vezanih za AI, jer se smatra da su SAD i Kina u globalnoj utrci za AI vodeću poziciju.
Europski pristup: EU ima inicijativu "Europa za digitalno desetljeće", gdje je važan pristup usmjeren na ljude i održivost.
Članice su izradile Koordinirani plan za AI, s jačim nadzorom nego drugdje.
Barcelona koristi AI za navodnjavanje i održavanje parkova, a danski Aarhus prati ugljični otisak dobavljača kako bi javne nabave bile što ekološkije.
Azijski pristup: Kina ulaže puno u AI i istovremeno postavlja pravila za generativnu AI.
Japan želi postati "najotvorenija zemlja za AI", Indija potiče inovacije u socijali, zdravstvu i poljoprivredi, a Filipini koriste AI za analizu sadržaja na lokalnim jezicima kako bi bolje razumjeli potrebe građana.
Ostali pristupi: Brazil je najavio velika ulaganja u domaću AI tehnologiju kako bi se manje oslanjao na strana rješenja.
Wellington (Novi Zeland) i Šangaj (Kina) koriste digitalne modele gradova pogonjene AI-jem za planiranje. Sydney (Australija) ubrzano otkriva kršenje građevinskih propisa pomoću AI-a.
U Australiji se također testiraju AI sustavi za praćenje stanja cesta, što bi trebalo smanjiti troškove održavanja.
Gradovi se mijenjaju i rastu, a AI pomaže planerima da to prate.
Napredni sustavi prate podatke o stanovništvu, demografskim promjenama i potrebama za uslugama, pazeći da gradnja i razvoj odgovaraju stvarnim potrebama zajednice.
Upravljanje resursima je preciznije zahvaljujući sustavima poput pametnog navodnjavanja u Barceloni, što čuva novac i poboljšava stanje zelenih površina.
Digitalni 'blizanci' gradova u Wellingtonu i Šangaju pomažu planerima da unaprijed vide kako će novi projekti utjecati na okolinu.
AI također optimizira promet, energiju i održavanje, čime čini zajednice održivijima uz manje troškova.
Kada dođe do krize, brza reakcija i točne informacije su presudne.
Policija u San Franciscu, na primjer, koristi naprednu analitiku kako bi pronašla veze među slučajevima i dublje razumjela društvene i ekonomske uzroke kriminala, što pomaže u stvaranju boljih strategija.
AI unaprijed upozorava na poplave, požare i druge katastrofe, tako da službe mogu ranije reagirati.
Za vrijeme kriza, snimke iz zraka (npr. dronovi) i helikoptera pokazuju stvarno stanje na terenu, a algoritmi pomažu usmjeriti spasilačke timove baš tamo gdje su najpotrebniji.
Bolnice i socijalne službe često imaju skromne proračune, a pomažu najugroženijim skupinama.
AI im pomaže da analiziraju korištenje usluga i bolje rasporede sredstva.
Virtualni asistenti odgovaraju na pitanja građana o raznim oblicima pomoći, postupcima prijave i plaćanja na jednostavan način.
Upravljanje slučajevima postaje brže pomoću alata koji sažimaju dokumente i tumače smjernice, smanjujući zaostatke u papirima.
Organizacije u 30 kalifornijskih okruga, primjerice, koriste obradu jezika za pretraživanje dosjea i pronalaženje primjera sličnih situacija.
U programima za borbu protiv ovisnosti, AI prepoznaje nove nazive droga i upozorava socijalne radnike na moguće probleme.
Tako se resursi usmjeravaju onima kojima su najpotrebniji, a cjelokupna usluga postaje kvalitetnija.
Zaštita okoliša je veliki izazov, a AI pomaže gradovima da prate kakvoću vode, tla i zraka u stvarnom vremenu.
Senzori spojeni s AI sustavima neprestano mjere ove čimbenike, pa se brže mogu poduzeti mjere ako se pojavi zagađenje.
Napredni projekti poput onog u Aarhusu u Danskoj prate ugljični otisak dobavljača, kako bi odabrali ekološki prihvatljivije.
Okrug Montgomery kombinira infracrvene senzore i AI za preciznije razvrstavanje plastike, dok gradovi poput Miamija koriste pametne kamere u kontejnerima kako bi povećali recikliranje i smanjili troškove.
Promet ima velik utjecaj na našu svakodnevicu.
AI rješenja u Pittsburghu i Cambridgeu analiziraju raskrižja i prilagođavaju semafore u stvarnom vremenu kako bi smanjili gužve i zagađenje.
Kada hitne službe trebaju proći, sustavi mogu automatski omogućiti slobodan prolaz, što spašava živote.
Javni prijevoz također se poboljšava kada gradovi koriste AI za prikupljanje povratnih informacija putnika i planiranje ruta na temelju stvarne potražnje.
U Australiji se testiraju sustavi koji u stvarnom vremenu provjeravaju stanje cesta, pa se problemi otkrivaju i rješavaju prije nego što postanu skupi popravci.
Iza svake javne usluge stoji administracija koja može biti komplicirana i spora.
AI pomaže zaposlenicima da dobiju brze odgovore na česta pitanja o plaćama, pogodnostima i postupcima, tako da odjeli za ljudske resurse i financije nemaju toliki pritisak.
Javne obavijesti i priopćenja mogu se automatski generirati, pa građani na vrijeme saznaju sve što trebaju.
Tehnologije poput optičkog prepoznavanja znakova digitaliziraju stare arhive, dok AI alati u financijama brže obrađuju račune, što se pokazalo uspješno u mjestima poput Mt. Lebanona, gdje je obrada sad gotova za par dana umjesto tjedana.
Za uspješno korištenje AI-a u javnom sektoru treba strateški plan u više smjerova.
Upravljački okviri trebaju jasno definirati kako se AI smije koristiti, a istodobno zaštititi prava ljudi.
Lokalne uprave često rade procjene rizika prije uvođenja, a neki koriste objašnjivu AI kako bi povećali transparentnost i povjerenje.
Financiranje je često najveći izazov, jer AI projekti zahtijevaju značajna ulaganja.
Razne zemlje pristupaju tome na različite načine: Brazil je odlučio puno uložiti u domaći AI, dok se u Velikoj Britaniji radi na desetogodišnjoj strategiji za vodeću globalnu ulogu u ovoj tehnologiji.
Svi prepoznaju da je AI dugoročno strateški važan.
Suradnja je ključ, jer se većina inovacija u AI-u ipak događa izvan javnog sektora.
Primjerice, Intel Labs surađuje s Nacionalnom zakladom za znanost na projektima koji unapređuju AI, a ujedno pomažu državnim tijelima.
Takvi partneri omogućuju da javni sektor dobije napredna rješenja koja ne bi mogao samostalno razviti.
Iako AI donosi velike prednosti javnom sektoru, postoje i ozbiljni izazovi.
Etika je prva i najvažnija stvar pri uvođenju AI-a u javne službe. Sustavi moraju biti pošteni, transparentni i odgovorni.
Uvođenje objašnjive AI pomaže službenicima i zajednici razumjeti kako AI donosi zaključke, što jača povjerenje.
Ovi etički okviri čuvaju javni interes i osnovne vrijednosti.
Sigurnosna pitanja postaju sve veća kako se AI sve više koristi na raznim uređajima i platformama.
Javne institucije moraju primijeniti snažne sigurnosne mjere, poput pristupa 'nulte povjerljivosti' i sigurnog računanja.
S druge strane, AI i sam može otkriti sumnjive obrasce i napade brže od klasičnih metoda.
Algoritamska pristranost može biti veliki problem, jer AI modeli često preuzimaju predrasude iz podataka na kojima su obučeni.
To može dovesti do nepoštenih odluka, posebno u osjetljivim područjima poput kaznenog pravosuđa.
Redovita provjera sustava nužna je kako bi se izbjegla diskriminacija i osiguralo pravedno postupanje prema svima.
Radna snaga također se mora prilagoditi, jer AI mijenja tradicionalne poslove.
Organizacije moraju uložiti u obuku i podršku zaposlenicima, kako bi savladali nove vještine.
Iako će se neki repetitivni poslovi automatizirati, AI otvara i nova radna mjesta u analizi podataka i vođenju AI sustava.
Iako uvođenje AI-a u javni sektor može biti zahtjevno, koristi su vrlo velike.
U Gaussu smo stručnjaci za razvoj AI rješenja prilagođenih javnom sektoru, od početne strategije do potpune primjene, uz rješavanje važnih pitanja sigurnosti i usklađenosti s propisima.
Kontaktirajte Gauss već danas i porazgovarajmo kako možemo pomoći vašem javnom sektoru da uspješno uvede umjetnu inteligenciju.