Ljudski potencijali

Kakve vođe preferiraju veterani, baby boomeri, generacija X i milenijalci?

Nataša Šalamun 26. kolovoza 2021.

From-Baby-Boomers-to-Generation-Alpha.png

Jedna od tema u području upravljanja različitostima, a kojoj se sve više posvećuje pozornosti, jest upravljanje različitim generacijama zaposlenika. U vidu toga, odrednice različitosti zaposlenika su brojne; od obrazovanja, kulture, religije, spola, rase i dr., ali nekako najviše se govori o generacijskoj segregaciji odnosno segregaciji s obzirom na dob zaposlenika.

Do same te segregacije došlo je zbog različitih vjerovanja. Od toga da su starije generacije manje informatički pismene i prilagodljive turbulentnom okruženju, do toga da su mlađe generacije nedovoljno radišne i lojalne. Ne preferira ni svaka dobna skupina zaposlenika jednak pristup svojih rukovoditelja, a koje su preferirane karakteristike managera kod različitih generacija zaposlenika pročitajte u nastavku.

 

 

Zašto se javila generacijska teorija?

 

Brojni znanstvenici smatraju da se povijest može opisati u generacijskim ciklusima pri čemu generacije traju određen broj godina, a svaka generacija ima svoje posebnosti. A zašto je to tako? Različiti događaji i situacije s kojima se neka generacija susreće, utjecat će itekako, prema mišljenju znanstvenika, na ponašanje pojedinaca na način da će to rezultirati sličnim obrascima ponašanjima, političkim stavovima i/ili navikama koje će ta generacija ‘kolektivno’ posjedovati. Naravno da i svaka generacija unutar sebe ima velike različitosti, ali ipak je neke kolektivne preferencije moguće razlikovati.

 

A kakve managere preferiraju pojedine generacije?

 

Jedno od istraživanja koje je provedeno s ciljem uvida u preferencije pojedinih generacija zaposlenika donijelo je brojne korisne informacije, a više o njemu možete pročitati na poveznici: Generational differences impact on leadership style and organizational success. U nastavku su izdvojeni rezultati istraživanja vezani uz preferirane karakteristike managera kod različitih generacija zaposlenika.

Generacija veterana (rođeni u razdoblju 1922.-1943.) obilježena je velikim svjetskim ratovima pa stručnjaci smatraju da su zbog toga vrlo disciplinirani, da je to generacija koja poštuje red i zakon, koja voli dosljednost, a ne voli promjene. Na radnom mjestu prihvaćaju naređivanje, zapovijedanje te nadzor od strane nadređenog, a iako je većina do sada umirovljena, zanimljivo je vidjeti što veterani najviše cijene kod svojih managera.

I dok veterani tek na predzadnje mjesto stavljaju ambicioznost kao važnu karakteristiku dobrih rukovoditelja, generacija baby boomer-a (1943.-1960.) upravo ambicioznost smatra najvažnijom karakteristikom svojih voditelja. Riječ je o generaciji koja je ime dobila zbog naglog porasta nataliteta nakon 2. svjetskog rata, a koja je u mladosti bila specifična po buntovnosti, otvorenosti, lojalnosti i ambicioznosti. Upravo je ta generacija stvorila koncepte 'radoholičar' i 'superwoman' jer rade dugo i naporno i jer su odani organizaciji. Upravo iz vlastitih osobina proizašle su i preferirane osobine managera prikazane u nastavku.

 

 

Generaciju X (1960.-1980.) obilježila je promjena da su tada oba roditelja radila te da su sami sebe odgajali iz čega je proizašla njihova snalažljivost i individualizam. Generacija je to koja nije pretjerano zainteresirana za dugoročne karijere i lojalnost jednoj organizaciji, za razliku od baby boomera, ali je usredotočena na odnose, ishode i svoja prava. Vole ravnotežu između posla i rada i otvoreni su za promjene.  Generacija X, kao i generacija baby boomera, na prvo mjesto stavlja ambicioznost kao važnu karakteristiku voditelja, a potom slijede inspirativnost, maštovitost, samokontrola, gledanje unaprijed (proaktivnost), odlučnost, kompetentnost, brižnost, odanost te iskrenost.

 

 

Moja generacija milenijalaca (1980.-2000.), ili tzv. generacija Y, poznata je po tehnološkoj osviještenosti i otvorenosti prema svemu novome s obzirom na to da smo odrasli u svijetu u kojemu su sve informacije dostupne. Istraživanja pokazuju da je riječ o optimističnoj, samouvjerenoj i društvenoj generaciji koja nije odana organizaciji u kojoj radi i koja se prema poslu odnosi pomalo nezainteresirano i hladno. A kakve managere milenijalci žele?

 

 

Naravno, svi smo mi individue za sebe i preferirane karakteristike naših vođa mogu ovisiti o mnogočemu pa čak i o trenutačnom raspoloženju, razdoblju, našem spolu i dr. Zanimljivo je da je maštovitost jedina preferirana karakteristika voditelja koju su sve generacije izdvojile u top 5 najvažnijih. No bilo kako bilo, takvi (i slični) rezultati zasigurno upućuju na već poznato, a to je potreba za prilagodbom stila vođenja ovisno o generaciji zaposlenika koje vodimo.

 

 

A što je s rođenima nakon 2000. godine?

 

Sada u organizacije dolaze radno sposobni iz nove generacije, tzv. generacije Z, a riječ je o rođenima nakon 2000. godine.  Izuzetno vješti u korištenju informatičkih tehnologija, ovo radno sposobno stanovništvo usmjereno je na instant zadovoljstvo i potrošnju i ne bježe od multitaskinga (iako neke studije pokazuju da to ne postoji). Nisu skloni timskom radu što kompenziraju sposobnošću brzog procesuiranja informacija, upijaju višestruko više podataka no što se na prvu čini i mogu se pohvaliti da su najeduciranija generacija. Fizički i/ili virtualni svijet su im jednako važno i imaju potrebu stalno biti umreženi što za poslodavce znači da su stalno dostupni.

 

Iako je još uvijek riječ o generaciji koja je premlada da bi drastično utjecala na svijet i ne čini većinu u organizacijama, sve ih je više i zasigurno ih ne treba mimoići u individualističkom pristupu prilikom upravljanja ljudskim potencijalima.

footer logo

© Gauss 2021. Sva prava pridržana.